Europska komisija donijela dvogodišnje izvješće o europskom željezničkom tržištu

ZAGREB, 19.06.2014.
Europska komisija je donijela detaljno izvješće o željezničkom sektoru - istraživanje o praćenju željezničkog tržišta (RMMS). U izvješću se potvrđuje izraziti rast putničkog željezničkog prometa od sredine devedesetih godina prošlog stoljeća u državama kao što su UK (+70 %), Švedska (+42 %), Francuska (+37 %) i Belgija (+26 %) te ističe važnost linija velike brzine koje predstavljaju četvrtinu ukupnog prometa u EU-u. Međunarodni putnički prijevoz je u porastu, a najveće europske željezničke grupe više nisu tradicionalni javni monopoli u državnom vlasništvu, već sve češće međunarodne željezničke grupe koje više od četvrtinu prometa ostvaruju izvan matične zemlje. Porast se bilježi i u sektoru željezničkog teretnog prijevoza u kojem se danas gotovo polovina prometa ostvaruje od prekograničnih usluga. Nova željeznička poduzeća imaju oko 120 000 zaposlenih te već obuhvaćaju 21 % tržišnog udjela putničkog željezničkog prijevoza i 28 % udjela teretnog željezničkog prijevoza.

U izvješću se zaključuje da su cijene niže, a kvaliteta usluga bolja ako postoji slobodna konkurencija među željezničkim poduzećima. Primjerice, cijene karata za linije velike brzine niže su ako postoji konkurencija. Cijene karata na liniji Rim - Milano, na kojoj prometuju dva prijevoznika, od 25 % do 40 % su jeftinije od onih na liniji Madrid - Barcelona koja još uvijek nije otvorena za konkurenciju. Broj vlakova koji prometuju na talijanskoj liniji dvostruko je veći, što je još jedan primjer pozitivnog utjecaja slobodne konkurencije koja zasad uglavnom postoji na linijama velike brzine i u međugradskom prijevozu na dugim relacijama.

S druge strane, u izvješću se također zaključuje da je željeznički sektor (još uvijek) u velikoj mjeri ovisan o javnim potporama (oko 36 milijardi eura u 2012.), u iznosu koji je gotovo jednak prihodima od prodaje karata, te da rast željezničkog teretnog prijevoza zaostaje za rastom drugih vrsta prijevoza. Također se ističe da bi luke poput Rotterdama i Antwerpena mogle imati veći željeznički teretni promet te da bi se još dosta trebalo učiniti da se poveća zadovoljstvo putnika putovanjem i kolodvorima (58 % zadovoljnih ispitanika). Primjerice, željeznički prijevoznici ne prepoznaju važnost prilagodbe usluga osobama smanjene pokretljivosti: 19 % Europljana ne putuje vlakom zbog nedovoljne pristupačnosti (pritom samo 6 % Europljana putuje vlakom najmanje jedanput tjedno). Isto tako, cijene karata za mnoge linije velike brzine i dalje su relativno visoke, osobito u usporedbi s cijenama onih linija za koje se nadmeće više prijevoznika.

Domaći prijevoz u kojem prigradske linije čine oko polovinu svih linija predstavlja 94 % usluga putničkog željezničkog prijevoza. Prijedlozima komisije za četvrti željeznički paket, o kojem su rasprave u tijeku, države članice bile bi obvezne ponuditi ugovore na javnom natječaju kako bi se osigurala viša kvaliteta usluga željezničkog prijevoza te bolji omjer vrijednosti i novca. Iz istog će razloga propisati otvaranje tržišta prijevoznih usluga za linije velike brzine i međugradske linije slobodnoj konkurenciji. Prema izvješću, porezni obveznici prolaze povoljnije kada se poduzeće koje obavlja usluge prigradskog prijevoza bira postupkom javnog natječaja. Tako je prigradski željeznički prijevoz u UK-u, čije je tržište otvoreno konkurenciji, češći i pouzdaniji uz manji trošak za porezne obveznike od onoga u Belgiji i Francuskoj, državama sa zatvorenim željezničkim tržištima. Zbog toga će se u četvrtom željezničkom paketu Komisije zahtijevati češće korištenje javnih natječaja za ugovore o javnim uslugama.