Monetizacija nije prodaja, država ostaje vlasnik autocesta, ali dug za autoceste moramo vratiti

ZAGREB, 10.10.2014.
Pojašnjenje Odluke Vlade Republike Hrvatske o izboru koncesijskog modela kao najboljeg rješenja za vraćanje kredita kojima su građene autoceste

Monetizacija nije prodaja autocesta

Monetizacija je postupak kojim bi se autoceste dale u najam na upravljanje, ne prodaju. Cilj je dobiti jednokratnu uplatu za koncesiju za vraćanje kredita HAC-a i ARZ-a. U naredne tri godine na naplatu dolaze 2 milijarde eura glavnice. Ukupno moramo vratiti 4 milijarde eura glavnice kredita do 2039. godine. Ako dug vraćamo na način reprograma - kao što se činilo do sada dizanjem novih kredita - s kamatom bismo u narednih gotovo 25  godina ukupno morali vratiti  najmanje 8 milijardi eura.

Autoceste su i danas u koncesiji

Autoceste su i danas pod koncesijom. Današnji koncesionari, tvrtke HAC i ARZ iz prihoda koji ostvaruju na godišnjoj razini, ne mogu vraćati kreditne obveze. Radi se o ukupno 1,9 milijardi kuna godišnjih prihoda. Primjerice, u ovoj godini će HAC i ARZ za redovne troškove poslovanja (održavanje autocestovne infrastrukture) i povrat kreditnih obveza trebati osigurati 9 milijardi kuna. Dakle, nedostaje im više od sedam milijardi kuna.

Ušteda na kamatama 30 milijardi kuna

Postupak monetizacije ocijenjen je najboljim modelom za rješavanje kreditnih zaduženja. Cilj je dobiti zadovoljavajući iznos kojim bismo zatvorili najveća kreditna zaduženja koja dolaze na naplatu ove i naredne tri godine (radi se o dvije milijarde eura). Na taj način kroz razdoblje od 35 do 40 godina (izbjegnemo li varijantu reprograma kredita kao drugu mogućnost) uspjeli bismo samo na kamatama uštedjeti 30 milijardi kuna.

Državi ostaje 60 milijardi kuna od trošarina

Usto, 60 milijardi kuna iz trošarina po litri goriva koje bismo u budućnosti prihodovali ne bi išlo koncesionaru, nego ostajalo za ulaganje u županijske i lokalne ceste te željezničku infrastrukturu, koju građani koriste svakodnevno, za razliku od autocesta. U slučaju reprograma kredita, ta značajna sredstva morali bismo potrošiti za vraćanje kredita.

Dug za autoceste moramo vratiti

Naposljetku, važno je naglasiti kako se nipošto ne radi o rasprodaji naših autocesta. Ništa se ne rasprodaje, jer su autoceste neotuđivo vlasništvo Republike Hrvatske. Ali, naš je i dug koji je nastao zbog gradnje autocesta. Kao građani i kao država, dug moramo vratiti. Nitko osim nas to neće učiniti i to je činjenica.  Dakle, nisu samo autoceste naše, nego je naš i javni dug, krediti za autoceste koje smo dizali da bismo ih izgradili. Vlada je ocijenila da je ovaj model najmanje bolan za građane i državu, jer se njime ne odgađa otplata nego se rješava pitanje kreditnih zaduženja ne gomilajući nova.

Hrvatska ostaje vlasnik autocesta

Vlada se odlučila za opciju koju je ocijenila najboljom zato da bi izbjegla onu koja bi u konačnici za građane i državu bila skuplja. Istodobno, korisnici autocesta neće osjetiti razliku u kvaliteti usluga i sigurnosti promjenom koncesionara. I dalje ćemo biti vlasnici istih autocesta koje ostavljamo i budućim generacijama.

NAJČEŠĆA PITANJA I ODGOVORI O MONETIZACIJI