HŽ Infrastruktura odabrala izvođača radova za obnovu dionice Zaprešić - Zabok

ZAGREB, 22.03.2018.
U četvrtak 22. ožujka 2018. godine, nakon provedenog postupka javne nabave za radove, donesena je odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude za odabir izvođača radova za Projekt modernizacije i elektrifikacije željezničke pruge Zaprešić – Zabok te je ista službeno objavljena u EOJN.

Vrijednost projekta iznosi 614,4 milijuna kuna te se s 85 posto sufinancira sredstvima EU fondova.

Riječ je o dionici duljine gotovo 24 km na pruzi regionalnog karaktera Zaprešić – Čakovec. Po završetku modernizacije vrijeme putovanja brzih vlakova skratit će se za oko 50 posto, a putničkih za oko 30 posto. Time će se stvoriti i preduvjeti za uključivanje tih vlakova u sustav gradsko-prigradskoga prijevoza grada Zagreba.

Na javnom otvaranju ponuda održanom 21. prosinca 2017. zaprimljeno je ukupno 7 ponuda koje su detaljno pregledane te se kao valjana ponuda odabire ponuda ponuditelja SWIETELSKY d.o.o., Zagreb.

Potpisivanje ugovora za radove uslijediti će u zakonskom roku nakon što, sukladno Zakonu o javnoj nabavi (NN 120/16), odluka o odabiru ekonomski najpovoljnije ponude postane izvršna. 
Početak radova planiran je u ljeto 2018., a završetak radova planiran je ljeto 2021. godine.

Javno otvaranje ponuda za nadzor nad izvođenjem radovima održano je početkom ožujka ove godine, a odluka o odabiru očekuje se uskoro.

Temeljem ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava koji su u studenom 2017. godine potpisali Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te HŽ Infrastruktura i Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU) potvrđeno je da će se projekt sufinancirati s 85 posto sredstava iz Operativnog programa za konkurentnost i koheziju, dok će preostalih 15 posto bit će financirano nacionalnim sredstvima.
  • Vrijednost projekta je 614,4, milijuna kuna
  • Projekt se s 85 posto sufinancira iz EU fondova
  • Radovi obuhvaćaju modernizaciju i elektrifikaciju željezničke pruge na dionici Zaprešić - Zabok

DETALJNIJE O PROJEKTU:

Dionica se proteže kroz dvije županije, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju, a projekt obuhvaća sljedeće zahvate na dionici duljine 23,85 km:
  • Građevinski parametri pruge poboljšat će se na projektiranu građevinsku brzinu od maksimalno 120 km/h. Pritom će se rekonstruirati pojedini lukovi na pruzi, odnosno postojeća trasa izmaknut će se na ukupno 6 km pruge, što će vozna vremena putničkih vlakova skratiti za oko 30 posto, a brzih vlakova za oko 50 posto.
  • Pruga će se elektrificirati.
  • Rekonstruirat će se kolodvori Novi Dvori, Luka, Veliko Trgovišće i Zabok, što podrazumijeva izgradnju novih perona, pothodnika, nadstrešnica, parkirališta, rekonstrukciju kolodvorskih zgrada, razdvajanje kolodvora Zabok na putnički i teretni dio, izgradnju nove zgrade za smještaj signalno-sigurnosnih i telekomunikacijskih uređaja te ureda za izvršno osoblje u kolodvoru Zaboku.
  • U stajalištima Pojatno, Kupljenovo i Žeinci bit će izgrađeni novi peroni, nadstrešnice i parkirališta.
  • U kolodvorima i stajalištima bit će osiguran sustav videonadzora te vizualnog i audio obavještavanja putnika.
  • Na dionici ugradit će se novi signalno-sigurnosni i telekomunikacijski uređaji te uređaji daljinskog upravljanja prometom kako bi se osigurali preduvjeti za brže, ali i sigurnije prometovanje vlakova.
  • Suvremenim automatskim osiguranjem i sintetičkim popođenjem bit će modernizirano 15 željezničko-cestovnih prijelaza, četiri će prijelaza spojnim cestama biti preusmjerena na susjedne prijelaze, jedan će biti ukinut, a sve to kako bi se uz povećanje dopuštene brzine prometovanja vlakova podigla i propusnost i razina sigurnosti na sjecištima pruge i cesta.
  • Uredit će se odnosno rekonstruirati te izgraditi potpuno nove pružne građevine kao što su četiri nova armiranobetonska mosta Vučerna, Lužki potok, Črnec i Horvacka te cestovni most Horvacka. Radi odvodnje uredit će se 35 propusta i kanali te na mjestima gdje je to potrebno uporni/potporni zidovi.
  • S obzirom na to da će do Zaboka voziti elektromotorni vlakovi, to će pridonijeti zaštiti okoliša, i to smanjenjem emisije plinova te smanjenjem buke.