ISPA

Pretpristupni program ISPA
 
 
ISPA je pretpristupni instrument koji financira Europska komisija za pomoć zemljama kandidatkinjama u njihovim pripremama za pristup EU vezano uz infrastrukturne projekte u područjima zaštite okoliša i prometa.
 
ISPA-ina uredba (Uredba Vijeća (EZ) br. 1267/1999 od 21. lipnja 1999. koja uspostavlja Instrument za strukturnu politiku u pretpristupnom razdoblju pruža osnovu za potporu Zajednice zemljama pristupnicama u područjima ekonomske i socijalne kohezije, u području zaštite okoliša i prometa. Program ISPA bavi se investicijskom potporom u područjima okoliša i prometa na visokoj razini i spada pod odgovornost Glavne uprave za regionalnu politiku.
 
Glavni prioriteti programa ISPA su pripremiti zemlje pristupnice da:
- upoznaju zemlje kandidatkinje s politikom i procedurama EU,
- pomognu zemljama kandidatkinjama da sustignu EU-ove standarde zaštite okoliša,
- prošire i povežu transeuropske prometne mreže.
 
ISPA je vođena kroz Pristupno partnerstvo i Državni program za usvajanje pravne stečevine Europske unije. Ipak, u slučaju Republike Hrvatske, Europsko partnerstvo je, kao i Nacionalni program za integraciju Republike Hrvatske u Europsku uniju, potpisano 2005. godine.
 
 
Okoliš
 
Zemlje kandidatkinje moraju poduzeti vrlo važne investicije kako bi u potpunosti provele cjelokupno zakonodavstvo EU o zaštiti okoliša i postigle standarde EK u zaštiti okoliša. U ovom trenutku ISPA se koncentrira na „najteže“ okolišne propise koji su skupi za provođenje: vodoopskrba/upravljanje otpadnim vodama, upravljanje otpadom, kontrola zagađenja zraka i kontrola industrijskog zagađenja.
 
Promet
 
Postoji hitna potreba za izgradnjom i obnovom prometne infrastrukture u zemljama kandidatkinjama i povezivanjem sa prometnim mrežama Europske unije. To je ključni element u ekonomskim razvojnim strategijama zemalja kandidatkinja i bit će važan element u uspješnoj integraciji zemalja kandidatkinja u unutrašnje tržište, kao i promoviranju učinkovitosti toga tržišta.
 
ISPA nastoji promovirati projekte koji potiču održive vrste prometne infrastrukture.
 
Projekti od posebne važnosti za Zajednicu (deset paneuropskih prometnih koridora) omogućuju uključenim zemljama postizanje zadanih ciljeva Pristupnog partnerstva. TEN-M (Transeuropske transportne mreže) bit će temeljene na mreži TINA (Procjena potreba transportne infrastrukture) u zemljama kandidatkinjama.
 
 
Za razdoblje od 2005. do 2006. ISPA za RH ukupno iznosi 60 milijuna eura (za 2005. 25 milijuna eura i za 2006. 35 milijuna eura). Program ISPA u Financijskoj perspektivi 2007.-2013. zamjenjuje komponenta III programa IPA- Regionalni razvoj.
 
Dosad je potpisano šest Sporazuma o financiranju između Vlade Republike Hrvatske i Europske komisije za mjere ISPA, a od kojih se na sektor prometa odnose:
 
-    Obnova željezničke pruge Vinkovci – Tovarnik – državna granica u Vukovarsko-srijemskoj županiji Europska komisija potpisala je 12. prosinca 2005., a RH 30. siječnja 2006. godine.
 
-    Priprema liste projekata za Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA) u sektoru prometa Europska komisija potpisala je 27. rujna 2006, a RH 26. listopada 2006. godine.
 
 
 
Projekt rehabilitacije željezničke pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica
 
Memorandum o financiranju za Rehabilitaciju željezničke pruge na dionici Vinkovci – Tovarnik – državna granica potpisan je u ukupnom iznosu od 75.761.000,00 eura. Europska komisija iz programa ISPA sufinancira projekt iznosom od 28.789.000,00 eura (38%), dok je ostatak sredstava osiguran iz državnog proračuna RH.
 
U sklopu navedenog Memoranduma ukupno su potpisana dva ugovora o izvođenju radova te jedan ugovor za pružanje usluga. Ugovoreno je 60.182.962,31 eura, odnosno 79,44 posto sredstava od alocirane svote, čime je ostvarena ušteda od ukupno 15.578.037,69 eura.
 
1.  Ugovor o izvođenju radova potpisan je 14. svibnja 2008. s talijanskom tvrtkom SALCEF Construzioni Edili e Ferroviarie SpA. Ugovor je vrijedan 41.766.847,33 eura, od čega Europska komisija bespovratno dodjeljuje 15.871.401,99 eura, dok je ostatak sredstava osiguran iz državnog proračuna RH.
 
2.  Ugovor za pružanje usluga, odnosno za nadzor radova, potpisan je 24. srpnja 2008. sa španjolskom tvrtkom Técnica y Proyectos SA (TYPSA), u iznosu od 2.005.000,00 eura, od čega Europska komisija bespovratno dodjeljuje 38 posto sredstava.
 
3.  Ugovor o izvođenju radova za prometnu signalizaciju i upravljanje prometom potpisan je 25. srpnja 2008. s talijanskom tvrtkom Bombardier Transportation Italy S.p.A. Unipersonal, u konzorciju s tvrtkom SITE SPA. Ugovor je vrijedan 16.411.114,98 eura, od čega europska komponenta iznosi 6.236.223,69 eura, dok se projekt iz državnog proračuna RH financira sa 12.413.367,37 eura.
 
Sredstva Europske unije u visini od 38 posto vrijednosti cijelog projekta su bespovratna, a natječaji su provedeni u skladu s pravilima javne nabave za pomoć zemljama koje nisu članice EU. Detaljnije podatke o natječajima moguse  pronaći na internetskoj stranici Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije - www.safu.hr.
 
Rehabilitacija željezničke pruge na dionici Vinkovci – Tovarnik – državna granica je prvi projekt u RH takve veličine koji se financira iz pretpristupnih fondova Europske unije i prvi kojim se sufinanciraju ulaganja u željezničku infrastrukturu.
 
Krajnji korisnik projekta su Hrvatske željeznice d.o.o., dok se koordinacija projekta provodi preko Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.
 
Projekt se odnosi na obnovu dijela X. koridora transeuropske željeznice (Trans European Network X. Corridor) koji je od velike važnosti za Republiku Hrvatsku i Europsku zajednicu.
 
Predmet projekta su dvije susjedne dionice na X. od točke 256 km istočno od Zagreba u Vinkovcima te između Vinkovaca i Tovarnika/državna granica sa Srbijom i Crnom Gorom na trasi dugoj 33,48 km na istoku Hrvatske uz granicu.
 
Dio investicije koji uključuje uspostavu elektroničkog upravljanja željezničkog prometa prema europskim standardima (European Electronic Train Control System – ETCS) utire put prekograničnoj harmonizaciji sustava signalizacije u budućnosti, što će omogućiti otklanjanje izmjene lokomotiva i druge uzroke kašnjenja vlakova, osobito ako se udruže s promjenom postupka granične kontrole i carine.
 
Na navedenoj dionici vožnja vlakom još uvijek nije normalizirana (posebice kad je riječ o signalizaciji), što je posljedica oštećenja nastalih tijekom Domovinskog rata. Stoga će realizacija ovog projekta pomoći da željeznički prijevoz postane konkurentniji te da se poboljša vrijeme prijevoza i izjednači s vremenom cestovnog prijevoza. To će pridonijeti da se međunarodni cestovni promet preusmjeri na željeznicu, što će posredno utjecati i na poboljšanje zaštite okoliša. Dionica pruge Vinkovci - Tovarnik - državna granica izvor je kašnjenja i na koridoru i na državnoj granici sa Srbijom i Crnom Gorom.
 
Posljednji remont na pruzi izvršen je 1974. s projektiranom brzinom od 120 km/h. Elektrifikacijska oprema obnovljena je 2000. nakon oštećenja nastalih tijekom rata. Međutim, kao posljedica drugih oštećenja na signalno-sigurnosnim uređajima, brzina na toj pružnoj dionici smanjena je te i danas iznosi 40 km/h.
 
Nadogradnjom i obnovom opreme za željeznički prijelaz omogućit će se brzina vlakova od 160 km/h, za razliku od današnjih 40 km/h. Novost, koja se uvodi realizacijom navedenog projekta, jest daljinsko kontroliranje signalizacije i sustava za zaustavljanje iz novog centra na željezničkoj postaja Vinkovci.
 
Najvećim dijelom ravna trasa željezničke pruge prolazi slavonskom ravnicom te na dionici o kojoj je riječ nema mostova, nadvožnjaka i podvožnjaka, osim propusta/pružnih kabela. Dionica je danas opremljena sa 12 željezničko-cestovnih prijelaza, od kojih je šest osigurano automatskim polubranicima, ostali su otvoreni prijelazi bez signalnih svjetala (tri prijelaza) ili sa svjetlosnim signalima (tri prijelaza).
 
U sklopu projekta osigurana je tehnička pomoć krajnjem korisniku. Najvećim dijelom, pomoć se odnosi na praćenje provedbe projekta kroz uspostavu nadzornog inženjera za radove. Također, omogućena je pomoć Jedinici za provedbu projekta unutar HŽ-a radi što učinkovitijeg upravljanja projektom.
 
Projekt obuhvaća sljedećih šest kategorija radova: (na svaki linkati tekst u prilogu)